Ovaj tekst je deo tekućeg mini-serijala o RQ–RH–D–M kroz različite oblasti. Njegova svrha je da pruži kompaktan i praktičan toolkit koji pokazuje kako se istraživačka pitanja, istraživačke hipoteze ili radne propozicije, podaci i metodologija mogu uskladiti unutar jedne konkretne discipline.
Socio-ekonomsko siromaštvo je posebno pogodno za ovu vrstu vežbe zato što prirodno kombinuje dohodovno siromaštvo, materijalnu oskudicu, ranjivost zaposlenosti, stambenu nesigurnost, nesigurnost u ishrani, socijalnu isključenost, međugeneracijsku nepovoljnost, socijalnu pomoć i lokalnu nejednakost. Ova oblast takođe podržava kvantitativne, kvalitativne i pristupe na osnovu mešovitih metoda, pa je idealna za pokazivanje kako se isti problem siromaštva može proučavati kroz ankete domaćinstava, administrativne podatke, indekse deprivacije, intervjue, narative zajednice i integrisane dizajne.
U istraživanjima siromaštva teorijska i konceptualna polazišta često uključuju modele siromaštva zasnovane na dohotku, okvire relativnog i apsolutnog siromaštva, pristupe multidimenzionalnom siromaštvu, teorija relativne deprivacije, okvire socijalne isključenosti, pristup ljudskih sposobnosti, modele ranjivosti i otpornosti, kao i šire teorije nejednakosti, blagostanja i socijalne stratifikacije. Ti okviri definišu konstrukte (ili teorijske pojmove) kao što su deprivacija, oskudica, isključenost, trajnost siromaštva, materijalna nesigurnost, gubitak sposobnosti ili ranjivost domaćinstva, koji se mere preko dohodovnih indikatora, indeksa deprivacije, promenljive tržišta rada, skala teškoća, administrativnih evidencija, podaci o životnom toku, intervjua ili integrisanih dokaza na nivou domaćinstva.
Napomena: Unosi u koloni Metodologija namerno su dati u opštem i indikativnom obliku. Njihova svrha je da ilustruju moguće metodološke pravce, a ne da predstave konačan ili potpun spisak svih metoda, varijanti modela i analitičkih izbora koji stoje na raspolaganju istraživaču. Od istraživača se ne očekuje da u jednom istraživanju primene sve metodološke alate navedene u koloni Metodologija. Ti unosi imaju svrhu da ukažu na primerene metodološke opcije ili porodice pristupa iz kojih istraživač bira one koje najbolje odgovaraju istraživačkom pitanju, hipotezi, podacima i dizajnu istraživanja.
Siromaštvo – kvantitativno istraživanje
Opisna pitanja
-
RQ: Koliki je prosečan jaz siromaštva među niskodohodovnim domaćinstvima u urbanim opštinama?
RH: Prosečan jaz siromaštva među niskodohodovnim domaćinstvima u urbanim opštinama veći je od 20% linije siromaštva.
D: Jaz siromaštva (% ili kontinuirani odnos); prihod domaćinstva (neprekidna); tip opštine (kategorijalna: urbana); ID domaćinstva.
M: Deskriptivna statistika, one-sample t-test u odnosu na benchmark, intervali poverenja, ponderisane procene iz anketa domaćinstava.
-
RQ: Koji procenat domaćinstava doživljava nesigurnost u ishrani najmanje jednom mesečno?
RH: Više od 30% domaćinstava doživljava nesigurnost u ishrani najmanje jednom mesečno.
D: Pojava nesigurnosti u ishrani (binarna/ordinalna); ID domaćinstva; region; sastav domaćinstva.
M: Frekvencije, proporcije, binomni test, intervali poverenja, prikazi po podgrupama.
-
RQ: Koliki je prosečan broj stavki materijalne deprivacije koje prijavljuju domaćinstva ispod praga siromaštva?
RH: Domaćinstva ispod praga siromaštva u proseku prijavljuju više od 3 stavke materijalne deprivacije.
D: Broj stavki deprivacije (count); status siromaštva (binarna: ispod/iznad praga); ID domaćinstva.
M: Deskriptivna statistika, one-sample testovi, Poisson/negative binomial sumarni modeli, intervalna procena.
-
RQ: Koliko meseci nestabilnog zaposlenja u proseku doživljavaju siromašni zaposleni odrasli tokom jedne godine?
RH: Siromašni zaposleni odrasli u proseku doživljavaju više od 4 meseca nestabilnog zaposlenja tokom godine.
D: Meseci nestabilnog zaposlenja (count); status siromašnog zaposlenog (binarna/kategorijalna); ID ispitanika; godina.
M: Deskriptivna statistika, one-sample testovi, sumarni count modeli, panel prikazi ako su podaci ponovljeni.
Komparativna pitanja
-
RQ: Da li se jednoroditeljska domaćinstva razlikuju od dvoroditeljskih domaćinstava po riziku od siromaštva?
RH: Jednoroditeljska domaćinstva imaju veći rizik od siromaštva od dvoroditeljskih domaćinstava.
D: Rizik od siromaštva ili status siromaštva (binarna/neprekidna verovatnoća); tip domaćinstva (kategorijalna: jednoroditeljsko/dvoroditeljsko); veličina domaćinstva; region.
M: t-test ako se koristi predviđeni rizik, hi-kvadrat test, logistička regresija, multilevel regresija.
-
RQ: Da li se ruralna i urbana domaćinstva razlikuju po skorovima materijalne deprivacije?
RH: Ruralna domaćinstva prijavljuju više skorove materijalne deprivacije od urbanih domaćinstava.
D: Skor/indeks materijalne deprivacije (neprekidna/count); tip naselja (kategorijalna: ruralno/urbano); ID domaćinstva.
M: t-test za nezavisne uzorke, Mann–Whitney U test, OLS regresija, count regresija.
-
RQ: Da li se domaćinstva koja primaju socijalnu pomoć razlikuju od uporedivih niskodohodovnih domaćinstava koja je ne primaju po stopama nesigurnosti u ishrani?
RH: Domaćinstva koja primaju socijalnu pomoć imaju niže stope nesigurnosti u ishrani od uporedivih niskodohodovnih domaćinstava koja je ne primaju.
D: Mera nesigurnosti u ishrani (binarna/ordinalna); primanje socijalne pomoći (binarna); prihod domaćinstva; ID domaćinstva.
M: t-test nakon kodiranja, logistička regresija, propensity score matching, multilevel modelovanje.
-
RQ: Da li se siromašni zaposleni odrasli razlikuju od siromašnih nezaposlenih odraslih po subjektivnom finansijskom stresu?
RH: Siromašni zaposleni odrasli prijavljuju niži subjektivni finansijski stres od siromašnih nezaposlenih odraslih.
D: Skor finansijskog stresa (neprekidna/skala); status zaposlenosti (kategorijalna: siromašni zaposleni/siromašni nezaposleni); ID ispitanika.
M: t-test, ANOVA, OLS regresija, ordinalna regresija ako se kategorije koriste.
Relaciona / korelaciona pitanja
-
RQ: Da li je prihod domaćinstva povezan sa materijalnom deprivacijom kod niskodohodovnih domaćinstava?
RH: Veći prihod domaćinstva povezan je sa nižom materijalnom deprivacijom kod niskodohodovnih domaćinstava.
D: Prihod domaćinstva (neprekidna); skor/indeks deprivacije (neprekidna/count); veličina domaćinstva; ID domaćinstva.
M: Pearson/Spearman korelacija, OLS regresija, count regresija, GAM kao alternativa.
-
RQ: Da li je nesigurnost posla povezana sa nesigurnošću u ishrani kod siromašnih zaposlenih domaćinstava?
RH: Veća nesigurnost posla povezana je sa većom nesigurnošću u ishrani kod siromašnih zaposlenih domaćinstava.
D: Skor nesigurnosti posla (neprekidna/skala); skor ili status nesigurnosti u ishrani (neprekidna/ordinalna/binarna); ID ispitanika; kontrole sektora.
M: Korelacija, OLS regresija, logistička/ordinalna regresija, SEM kao alternativa.
-
RQ: Da li je opterećenje troškovima stanovanja povezano sa perzistencijom siromaštva kroz godine?
RH: Veće opterećenje troškovima stanovanja povezano je sa većom perzistencijom siromaštva kroz godine.
D: Odnos troškova stanovanja prema prihodu (neprekidna); indikator perzistencije siromaštva (neprekidna/count/binarna longitudinalna); ID domaćinstva; godina.
M: Korelacija, panel regresija, survival/event-history analiza, logistička regresija.
-
RQ: Da li je pristup lokalnim uslugama povezan sa nižim multidimenzionalnim siromaštvom?
RH: Bolji pristup lokalnim uslugama povezan je sa nižim multidimenzionalnim siromaštvom.
D: Indeks dostupnosti usluga (neprekidna); indeks multidimenzionalnog siromaštva (neprekidna); ID naselja/lokaliteta; ID domaćinstva.
M: Korelacija, OLS regresija, multilevel regresija, prostorna regresija kao alternativa.
Uzročna / eksperimentalna pitanja
-
RQ: Kakav je efekat programa novčanih transfera na sigurnost hrane domaćinstva u poređenju sa kontrolnim uslovom?
RH: Domaćinstva koja primaju program novčanih transfera pokazaće veće poboljšanje sigurnosti hrane od domaćinstava u kontrolnom uslovu.
D: Status tretmana programom (binarna); skor sigurnosti hrane pre/post (neprekidna/ordinalna); ID domaćinstva; ID lokaliteta.
M: Randomizovani ili kvazieksperimentalni dizajn, difference-in-differences, ANCOVA, multilevel regresija.
-
RQ: Da li subvencionisana podrška za kiriju smanjuje stambenu nesigurnost kod niskodohodovnih domaćinstava?
RH: Niskodohodovna domaćinstva koja dobijaju subvencionisanu podršku za kiriju prijaviće nižu stambenu nesigurnost od uporedivih domaćinstava bez podrške.
D: Status podrške za kiriju (binarna); skor/status stambene nesigurnosti (neprekidna/ordinalna/binarna); ID domaćinstva.
M: Kvazieksperimentalni dizajn, logistička/OLS regresija, matching, difference-in-differences.
-
RQ: Kakav je efekat intervencije obuke za posao na zarade odraslih osoba ispod linije siromaštva nakon dvanaest meseci?
RH: Odrasle osobe ispod linije siromaštva koje učestvuju u obuci za posao imaće veće zarade nakon dvanaest meseci od onih koje ne učestvuju.
D: Učešće u obuci (binarna); zarade pre/post ili zarade na praćenju (neprekidna); ID ispitanika; period praćenja.
M: Eksperimentalni ili kvazieksperimentalni dizajn, ANCOVA, difference-in-differences, panel regresija.
-
RQ: Da li pristup školskoj ishrani smanjuje deprivaciju na nivou deteta u siromašnim domaćinstvima?
RH: Deca u siromašnim domaćinstvima sa pristupom školskoj ishrani pokazaće nižu deprivaciju na nivou deteta od dece bez takvog pristupa.
D: Status pristupa školskoj ishrani (binarna); indikator/skor deprivacije deteta (neprekidna/count); ID deteta; ID domaćinstva.
M: Multilevel modelovanje, ANCOVA, kvazieksperimentalna analiza, matching kao alternativa.
Siromaštvo – kvalitativna pitanja
Svakodnevni život u siromaštvu
-
RQ: Kako niskodohodovna domaćinstva opisuju svakodnevno iskustvo „sastavljanja kraja s krajem“?
WP / RH: Niskodohodovna domaćinstva će verovatno opisivati svakodnevno preživljavanje kao stalni proces prioritizacije, odlaganja, pozajmljivanja i emocionalne suzdržanosti.
D: Dubinski intervjui, dnevnici budžeta, porodični narativi, dnevne refleksije o snalaženju.
M: Tematska analiza, fenomenološka analiza, narativno istraživanje, kvalitativna studija slučaja.
-
RQ: Kako roditelji opisuju efekat siromaštva na svakodnevno donošenje odluka za decu?
WP / RH: Roditelji će verovatno opisivati odluke vezane za decu kao oblikovane kompromisima između nužnosti, dostojanstva, društvenog učešća i osećaja krivice.
D: Intervjui, beleške o porodičnom budžetu, roditeljski narativi, refleksivni iskazi.
M: Tematska analiza, narativno istraživanje, fenomenološka analiza, framework analysis.
-
RQ: Kako odrasli koji žive u trajnom siromaštvu opisuju vreme, neizvesnost i planiranje budućnosti?
WP / RH: Odrasli koji žive u trajnom siromaštvu verovatno će opisivati budućnost kao ograničenu kratkoročnim rešavanjem problema, nepredvidivošću i prekinutim horizontima planiranja.
D: Intervjui, narativi životnog toka, refleksije o planiranju, dnevnici siromaštva.
M: Tematska analiza, fenomenološka analiza, narativno istraživanje, kvalitativna studija životnog toka.
Rad, nesigurnost i prekarna egzistencija
-
RQ: Kako siromašni zaposleni odrasli opisuju značenje zaposlenja kada rad ne izvlači iz siromaštva?
WP / RH: Siromašni zaposleni odrasli verovatno će opisivati zaposlenje kao nužno, ali nedovoljno, uz mešavinu truda, iscrpljenosti i frustracije.
D: Intervjui, narativi o zaposlenju, dnevnici rada, refleksije o finansijskom stresu.
M: Tematska analiza, narativno istraživanje, fenomenološka analiza, studija slučaja.
-
RQ: Kako osobe u nestabilnom zaposlenju opisuju odnos između radne nesigurnosti i wellbeing-a domaćinstva?
WP / RH: Osobe u nestabilnom zaposlenju verovatno će opisivati nesigurnost kao izvor stresa, ograničenog planiranja i preliva problema na porodični život.
D: Intervjui, narativi o radnoj istoriji, porodične refleksije, dnevnici rasporeda rada.
M: Tematska analiza, narativno istraživanje, fenomenološka analiza, kvalitativna studija slučaja.
-
RQ: Kako neformalni radnici opisuju ekonomsku ranjivost u periodima smanjene potražnje?
WP / RH: Neformalni radnici verovatno će opisivati ranjivost kroz nestabilnost prihoda, slabu zaštitu i zavisnost od socijalnih mreža.
D: Intervjui, radne istorije, narativi o prihodima, refleksije zajednice.
M: Tematska analiza, narativno istraživanje, etnografska studija slučaja, framework analysis.
Stanovanje, deprivacija i prostorno ukorenjeno siromaštvo
-
RQ: Kako domaćinstva opisuju stambenu nesigurnost u niskodohodovnim naseljima sa visokim troškovima stanovanja?
WP / RH: Domaćinstva će verovatno opisivati stambenu nesigurnost kroz prenaseljenost, dugovanja, nestabilnost i stalni strah od raseljavanja.
D: Intervjui, stambeni narativi, refleksije o kiriji, beleške domaćinstva.
M: Tematska analiza, fenomenološka analiza, studija slučaja, narativno istraživanje.
-
RQ: Kako stanovnici depriviranih naselja opisuju odnos između mesta i siromaštva?
WP / RH: Stanovnici će verovatno opisivati siromaštvo kao pojačano nedostatkom lokalnih usluga, stigmom, nesigurnošću i ekološkim zapuštanjem.
D: Intervjui, šetnje kroz naselje, narativi zajednice, terenske beleške.
M: Tematska analiza, place-based studija slučaja, fenomenološka analiza, kvalitativna analiza sadržaja.
-
RQ: Kako osobe bez stabilnog stanovanja ili u prekarnoj stambenoj situaciji opisuju potragu za stabilnošću?
WP / RH: Osobe bez stabilnog stanovanja ili u prekarnoj stambenoj situaciji verovatno će opisivati stabilnost kroz sklonište, rutinu, prepoznavanje i administrativni pristup.
D: Intervjui, stambene putanje, narativi o korišćenju usluga, refleksivni iskazi.
M: Tematska analiza, narativno istraživanje, fenomenološka analiza, studija slučaja.
Socijalna pomoć, birokratija i stigma
-
RQ: Kako korisnici socijalne pomoći opisuju iskustvo prijavljivanja za pomoć i njenog održavanja?
WP / RH: Korisnici socijalne pomoći verovatno će opisivati proces kao birokratski zahtevan, emocionalno iscrpljujući i oblikovan neizvesnošću i stigmom.
D: Intervjui, narativi o prijavi za pomoć, refleksije o kontaktu sa službama, administrativne beleške korišćene kvalitativno.
M: Tematska analiza, narativno istraživanje, institucionalna studija slučaja, framework analysis.
-
RQ: Kako niskodohodovna domaćinstva opisuju stigmu u interakcijama sa institucijama socijalne zaštite?
WP / RH: Niskodohodovna domaćinstva verovatno će opisivati stigmu kroz nadzor, osuđivanje, gubitak dostojanstva i nejednak tretman.
D: Intervjui, narativi o susretima sa službama, refleksije o pritužbama, beleške o institucijama.
M: Tematska analiza, fenomenološka analiza, analiza diskursa, kvalitativna studija slučaja.
-
RQ: Kako socijalni radnici na prvoj liniji opisuju prepreke u pomaganju domaćinstvima u dubokom siromaštvu?
WP / RH: Socijalni radnici na prvoj liniji verovatno će opisivati prepreke kroz ograničene resurse, fragmentirane sisteme, administrativna pravila i kumulativnu nepovoljnost korisnika.
D: Intervjui, refleksije o slučajevima, beleške službi, evidencije lokalnih programa.
M: Tematska analiza, practitioner inquiry, studija slučaja, framework analysis.
Međugeneracijsko siromaštvo, aspiracije i mobilnost
-
RQ: Kako mladi iz siromašnih domaćinstava opisuju obrazovne aspiracije pod ekonomskim ograničenjima?
WP / RH: Mladi će verovatno opisivati aspiracije kao oblikovane ambicijom, realizmom, porodičnim obavezama i percipiranim preprekama.
D: Intervjui, narativi o prelazu škola–posao, porodične refleksije, dnevnici aspiracija.
M: Tematska analiza, narativno istraživanje, fenomenološka analiza, kvalitativna omladinska studija slučaja.
-
RQ: Kako roditelji opisuju nade i strahove u vezi sa međugeneracijskom mobilnošću svoje dece?
WP / RH: Roditelji će verovatno opisivati nade za mobilnost kroz obrazovanje i stabilnost, uz strah od ponavljanja nesigurnosti i blokiranih prilika.
D: Intervjui, porodični narativi, roditeljske refleksije, beleške zajednice.
M: Tematska analiza, narativno istraživanje, framework analysis, studija slučaja.
-
RQ: Kako odrasli koji su iskusili siromaštvo u detinjstvu opisuju njegove trajne posledice kasnije u životu?
WP / RH: Odrasli će verovatno opisivati siromaštvo iz detinjstva kao iskustvo koje ostavlja dugotrajne tragove na samopouzdanju, osećaju sigurnosti, navikama i percepciji prilika.
D: Intervjui, životne istorije, refleksivni narativi, retrospektivni iskazi.
M: Narativno istraživanje, tematska analiza, life-history pristup, fenomenološka analiza.
Siromaštvo – mešovite metode
Prihod, deprivacija i življeno siromaštvo
-
RQ: Kako je prihod domaćinstva povezan sa materijalnom deprivacijom, i kako domaćinstva opisuju svakodnevne mehanizme kroz koje nizak prihod postaje deprivacija?
RH / WP: Niži prihod domaćinstva biće povezan sa većom materijalnom deprivacijom; domaćinstva će verovatno opisivati deprivaciju kroz akumulirane kompromise, odložena plaćanja i smanjeno društveno učešće; očekuje se da integracija objasni zašto slični nivoi prihoda mogu dati različite profile deprivacije.
D: Kvantitativno: prihod domaćinstva, indeks deprivacije, veličina domaćinstva, status zaposlenosti; Kvalitativno: intervjui, budžetski narativi, refleksije o snalaženju.
M: Explanatory sequential design, regresija/count modeli plus tematska analiza, joint display integracija.
-
RQ: Kakva je veza između perzistencije siromaštva i psihološkog distresa, i kako domaćinstva tumače življeni teret dugotrajnog siromaštva?
RH / WP: Veća perzistencija siromaštva biće povezana sa višim psihološkim distresom; domaćinstva će verovatno tumačiti dugotrajno siromaštvo kroz iscrpljenost, neizvesnost i sužene životne horizonte; očekuje se da integracija poveže mere trajanja siromaštva sa življenim emocionalnim teretom.
D: Kvantitativno: indikator perzistencije siromaštva, skor distresa, karakteristike domaćinstva; Kvalitativno: intervjui, narativi životnog toka, refleksije o siromaštvu.
M: Convergent mixed methods design, panel/logistička/regresiona analiza plus tematska analiza, objedinjena interpretacija kroz joint displays.
Rad, prekarnost i dinamika siromaštva
-
RQ: Kako je nesigurnost posla povezana sa nesigurnošću u ishrani, i kako siromašna zaposlena domaćinstva opisuju puteve koji povezuju nesiguran rad sa prehrambenom oskudicom?
RH / WP: Veća nesigurnost posla biće povezana sa većom nesigurnošću u ishrani; domaćinstva će verovatno opisivati te puteve kroz nestabilnost prihoda, neredovne rasporede, dugove i poremećeno budžetiranje; očekuje se da integracija objasni varijacije u nesigurnosti u ishrani među domaćinstvima sa sličnim skorovima nesigurnosti.
D: Kvantitativno: skor nesigurnosti posla, mera nesigurnosti u ishrani, tip zaposlenja, kontrole prihoda; Kvalitativno: intervjui, dnevnici rada, porodični narativi o ishrani.
M: Explanatory sequential design, logistički/regresioni modeli plus tematska analiza, integrisana interpretacija.
-
RQ: Kakve razlike postoje u deprivaciji između radnika sa stabilnim i prekarnim zaposlenjem, i kako radnici objašnjavaju te razlike kroz doživljeno iskustvo?
RH / WP: Radnici u prekarnom zaposlenju prijavljivaće veću deprivaciju od radnika u stabilnom zaposlenju; radnici će verovatno objašnjavati te razlike kroz nepredvidivost, nizak nivo kontrole i kumulativno opterećenje; očekuje se da integracija doradi tumačenje jazova u deprivaciji po tipu zaposlenja.
D: Kvantitativno: skor deprivacije, tip ugovora o radu, radni sati, zarade; Kvalitativno: intervjui, narativi o zaposlenju, finansijske refleksije.
M: Convergent mixed methods design, grupna poređenja/regresija plus tematska analiza, joint display i integracija po podgrupama.
Siromaštvo, usluge i međugeneracijska nepovoljnost
-
RQ: Kako je pristup socijalnoj pomoći povezan sa teškoćama domaćinstva, i kako domaćinstva opisuju praktičnu vrednost i ograničenja te pomoći?
RH / WP: Bolji pristup socijalnoj pomoći biće povezan sa manjim teškoćama domaćinstva, ali ne nužno i sa punom ekonomskom stabilnošću; domaćinstva će verovatno opisivati pomoć kao nužnu, ali delimičnu, birokratsku i neujednačenu u pogledu dostojanstva; očekuje se da integracija objasni zašto formalno primanje pomoći ne smanjuje uvek značajno življene teškoće.
D: Kvantitativno: primanje/pristup pomoći, indikatori teškoća, profilne varijable domaćinstva; Kvalitativno: intervjui, narativi o pomoći, refleksije o uslugama.
M: Explanatory sequential design, regresija/matching modeli plus tematska analiza, matrix-based integracija.
-
RQ: Kakve razlike postoje u aspiracijama i obrazovnim očekivanjima između mladih iz siromašnih i nesiromašnih domaćinstava, i kako oni opisuju društvene uslove iza tih razlika?
RH / WP: Mladi iz siromašnih domaćinstava prijavljivaće niže obrazovno samopouzdanje i suženije aspiracije od vršnjaka iz nesiromašnih domaćinstava; verovatno će opisivati te razlike kroz troškovni pritisak, porodične obaveze i percipirane prepreke; očekuje se da integracija razjasni mehanizme iza uočene međugeneracijske nepovoljnosti.
D: Kvantitativno: skor aspiracija ili obrazovnih očekivanja, status siromaštva, školske i porodične varijable; Kvalitativno: intervjui, omladinski narativi, porodične refleksije, beleške o školskom kontekstu.
M: Convergent mixed methods design, grupna poređenja/multivarijantna regresija plus tematska analiza, integrisana interpretacija kroz joint displays.
Direktor konsultantske kompanije My Statistical Consultant Ltd. Profesor Statistike u penziji.
Doktor statistike sa preko 45 godina iskustva kao univerzitetski profesor, međunarodni istraživač i vladin savetnik.