Ovaj tekst je deo tekućeg mini-serijala o RQ–RH–D–M kroz različite oblasti. Njegova svrha je da pruži kompaktan i praktičan toolkit koji pokazuje kako se istraživačka pitanja, istraživačke hipoteze ili radne propozicije, podaci i metodologija mogu uskladiti unutar jedne konkretne discipline.
Medicina je posebno pogodna za ovu vrstu vežbe zato što prirodno povezuje simptome, dijagnoze, tretmane, faktore rizika, biomarkere, ishode prijavljene od strane pacijenata, kliničke tokove rada, učinke zdravstvenog sistema i etičko odlučivanje. Ona takođe podržava kvantitativne, kvalitativne i dizajne na osnovu mešovitih metoda, što je čini idealnom za prikazivanje kako se isti medicinski problem može proučavati pomoću kliničkih ispitivanja, opservacionih skupova podataka, elektronskih zdravstvenih kartona, intervjua, pacijentskih narativa i integrisanih dizajna.
U medicinskim istraživanjima česta teorijska i konceptualna polazišta uključuju biomedicinski model, biopsihosocijalni model, kliničku epidemiologiju, medicinu zasnovanu na dokazima, teorije zdravstvenog ponašanja, okvire zajedničkog donošenja odluka, modele nege usmerene na pacijenta, okvire implementacione nauke i modele kvaliteta i bezbednosti zdravstvenih usluga. Ovi okviri definišu konstrukte (ili teorijske pojmove) kao što su težina bolesti, terapijski odgovor, pridržavanje terapiji, rizik, poverenje, opterećenje simptomima, kvalitet života, prihvatljivost i iskustvo lečenja, koji se zatim operacionalizuju preko laboratorijskih vrednosti, dijagnostičkih indikatora, kliničkih skala, mera ishoda prijavljenih od strane pacijenata, evidencija korišćenja usluga, intervjua, posmatranja ili integrisanih kliničkih i iskustvenih skupova podataka.
Napomena: Unosi u koloni Metodologija namerno su dati u opštem i indikativnom obliku. Njihova svrha je da ilustruju moguće metodološke pravce, a ne da predstave konačan ili potpun spisak svih metoda, varijanti modela i analitičkih izbora koji stoje na raspolaganju istraživaču. Od istraživača se ne očekuje da u jednom istraživanju primene sve metodološke alate navedene u koloni Metodologija. Ti unosi imaju svrhu da ukažu na primerene metodološke opcije ili porodice pristupa iz kojih istraživač bira one koje najbolje odgovaraju istraživačkom pitanju, hipotezi, podacima i dizajnu istraživanja.
Medicina – kvantitativno istraživanje
Opisna pitanja
-
RQ: Koliki je prosečan sistolni krvni pritisak kod odraslih osoba sa novootkrivenom hipertenzijom u ambulanti?
RH: Prosečan sistolni krvni pritisak kod novodijagnostikovanih hipertenzivnih pacijenata veći je od 140 mmHg.
D: Sistolični krvni pritisak (kontinuirana); uzrast (kontinuirana); pol (kategorijalna); datum dijagnoze (datum).
M: Deskriptivna statistika, one-sample t test, intervali poverenja, prikazi po podgrupama.
-
RQ: Koji procenat pacijenata sa dijabetesom tipa 2 u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ima HbA1c iznad ciljne vrednosti na godišnjoj kontroli?
RH: Više od 40% pacijenata sa dijabetesom tipa 2 ima HbA1c iznad ciljne vrednosti na godišnjoj kontroli.
D: Status HbA1c iznad cilja (binarna); HbA1c vrednost (kontinuirana); uzrast; pol; klasa terapije.
M: Proporcije, binomni test, intervali poverenja, stratifikovana procena prevalencije.
-
RQ: Koliko u proseku vremena prođe od prijema u hitnu službu do prve doze antibiotika kod pacijenata sa sumnjom na sepsu?
RH: Prosečno vreme od prijema do prve doze antibiotika veće je od 60 minuta.
D: Vreme od prijema do antibiotika (kontinuirana/vreme); trijažna kategorija (ordinalna); uzrast; smena.
M: Deskriptivna statistika, one-sample t test ili Wilcoxon signed-rank test, vremenski sažeci, grafikoni raspodele.
-
RQ: Koliko se u proseku kontrolnih pregleda obavi tokom 12 meseci nakon barijatrijske hirurgije?
RH: Pacijenti u proseku obave najmanje 3 kontrolna pregleda tokom 12 meseci nakon barijatrijske hirurgije.
D: Broj kontrolnih pregleda (count); tip operacije (kategorijalna); pol; uzrast; status komplikacija (binarna).
M: Deskriptivna statistika, Poisson ili negative binomial sumarni model, intervali poverenja.
Komparativna pitanja
-
RQ: Da li se pacijenti koji primaju kognitivno-bihejvioralnu terapiju uz lekove razlikuju od onih koji primaju samo lekove po smanjenju simptoma depresije nakon 12 nedelja?
RH: Pacijenti koji primaju kombinovani tretman pokazuju veće smanjenje depresivnih simptoma od pacijenata koji primaju samo lekove.
D: Promena skora depresije (kontinuirana); terapijska grupa (binarna); početna težina simptoma (kontinuirana); uzrast; pol.
M: t test za nezavisne uzorke, ANCOVA, LMM, neparametarska alternativa po potrebi.
-
RQ: Da li se pušači i nepušači razlikuju u vremenu zarastanja rane nakon elektivne operacije?
RH: Pušači imaju duže vreme zarastanja rane nakon operacije od nepušača.
D: Vreme zarastanja rane (kontinuirana/vreme-do-događaja); pušački status (binarna); tip procedure; uzrast; skor komorbiditeta.
M: t test, survival/time-to-event analiza, Cox model, matching kao alternativa.
-
RQ: Da li se pacijenti na telemedicinskoj kontroli razlikuju od pacijenata na kontroli uživo po skoru zadovoljstva nakon dermatološke konsultacije?
RH: Pacijenti na telemedicinskoj kontroli prijavljuju skor zadovoljstva koji nije niži od pacijenata na kontroli uživo.
D: Skor zadovoljstva (kontinuirana/skala); način kontrole (binarna); uzrast; dijagnostička grupa; vreme čekanja.
M: t test, ANCOVA, propensity score matching, ordinalni model ako je zadovoljstvo ordinalno.
-
RQ: Da li se medicinske sestre koje rade rotirajuće noćne smene razlikuju od onih u dnevnoj smeni po skoru burnout-a u jedinici intenzivne nege?
RH: Medicinske sestre u rotirajućim noćnim smenama imaju viši burnout skor od sestara u dnevnoj smeni.
D: Burnout skor (kontinuirana/skala); tip smene (kategorijalna); godine iskustva; jedinica intenzivne nege.
M: t test, ANOVA, OLS regresija, multilevel model ako su sestre ugnježdene u jedinicama.
Relaciona / korelaciona pitanja
-
RQ: Da li je indeks telesne mase povezan sa glikemijom natašte kod odraslih u metaboličkoj ambulanti?
RH: Viši indeks telesne mase povezan je sa višom glikemijom natašte.
D: BMI (kontinuirana); glikemija natašte (kontinuirana); uzrast; pol; status terapije.
M: Pearson/Spearman korelacija, OLS regresija, generalized additive model kao alternativa.
-
RQ: Da li je pridržavanje terapiji povezano sa kontrolom krvnog pritiska kod hipertenzivnih pacijenata?
RH: Veće pridržavanje terapiji povezano je sa boljom kontrolom krvnog pritiska.
D: Skor pridržavanja terapiji (kontinuirana/ordinalna); status kontrolisanog pritiska (binarna) ili vrednost pritiska (kontinuirana); uzrast; pol; komorbiditeti.
M: Logistička regresija, OLS regresija, medijaciona analiza ako se ispituje putanja pridržavanja.
-
RQ: Da li je kvalitet komunikacije lekara povezan sa poverenjem pacijenata u onkološkim konsultacijama?
RH: Bolji percipirani kvalitet komunikacije povezan je sa višim poverenjem pacijenata.
D: Skor komunikacije (kontinuirana/skala); skor poverenja (kontinuirana/skala); tip posete; uzrast; stadijum bolesti.
M: Korelacija, OLS regresija, SEM/PLS-SEM kao alternativa.
-
RQ: Da li je skor frailty povezan sa rizikom ponovnog prijema u bolnicu u roku od 30 dana kod starijih osoba?
RH: Viši frailty skor povezan je sa većim rizikom ponovnog prijema u roku od 30 dana.
D: Frailty skor (kontinuirana/ordinalna); ponovni prijem u roku od 30 dana (binarna); uzrast; dijagnostička grupa; dužina hospitalizacije.
M: Logistička regresija, survival/event-history analiza, ROC analiza kao dopuna.
Uzročna / eksperimentalna pitanja
-
RQ: Kakav je efekat novog antihipertenziva u poređenju sa standardnom terapijom na sistolni krvni pritisak nakon 8 nedelja?
RH: Novi antihipertenziv dovodi do većeg smanjenja sistolnog krvnog pritiska od standardne terapije.
D: Sistolični pritisak na početku i nakon 8 nedelja (kontinuirana); terapijska grana (binarna); uzrast; pol; neželjeni događaji.
M: Randomized experiment, ANCOVA, LMM, repeated-measures ANOVA kao alternativa.
-
RQ: Da li farmaceutski vođena revizija terapije smanjuje broj potencijalno neadekvatnih propisivanja kod starijih hospitalizovanih pacijenata?
RH: Farmaceutski vođena revizija terapije smanjuje broj potencijalno neadekvatnih propisivanja u odnosu na uobičajenu negu.
D: Broj neadekvatnih propisa (count); intervenciona grupa (binarna); uzrast; odeljenje; broj lekova.
M: Cluster randomized trial analiza, mixed-effects count model, difference-in-differences ako je implementacija fazna.
-
RQ: Kakav je efekat SMS podsetnika na prisustvo pregledima za skrining raka grlića materice?
RH: Pacijentkinje koje dobijaju SMS podsetnike imaju višu stopu dolaska na pregled od onih koje ih ne dobijaju.
D: Prisustvo pregledu (binarna); grupa sa podsetnikom (binarna); uzrast; prethodna istorija dolazaka; lokalitet ambulante.
M: Randomized experiment, logistička regresija, generalized linear mixed model ako postoji grupisanje po ambulantama.
-
RQ: Da li rana mobilizacija nakon operacije skraćuje dužinu boravka u bolnici bez povećanja stope komplikacija?
RH: Rana mobilizacija skraćuje dužinu boravka u bolnici i ne povećava stopu komplikacija.
D: Dužina boravka (kontinuirana/vreme); status komplikacija (binarna); grupa po protokolu mobilizacije (binarna); uzrast; tip operacije.
M: Randomized ili kvazieksperimentalni dizajn, survival/time-to-event analiza, logistička regresija, LMM za ponovljena merenja oporavka.
Medicina – kvalitativna pitanja
Iskustvo pacijenata, komunikacija i poverenje
-
RQ: Kako pacijenti sa hroničnom srčanom insuficijencijom opisuju poverenje u lekare tokom dugotrajnog lečenja?
RH: Pacijenti će verovatno opisivati poverenje kroz kontinuitet, jasnoću, empatiju i percipiranu stručnost.
D: Polustrukturisani intervjui; narativi sa kontrola; refleksije o konsultacijama; dnevnici pacijenata.
M: Tematska analiza, interpretativna fenomenološka analiza, narativno istraživanje.
-
RQ: Kako pacijenti doživljavaju komunikaciju o neželjenim efektima tokom hemoterapije?
RH: Pacijenti će verovatno opisivati kvalitet komunikacije kao ključan za pripremljenost, sigurnost i emocionalno umirenje.
D: Intervjui; dnevnici lečenja; informativni leci; beleške o konsultacijama korišćene kvalitativno.
M: Tematska analiza, kvalitativna analiza sadržaja, framework analysis.
-
RQ: Kako roditelji dece sa astmom opisuju poverenje u hitne savete koje dobijaju od kliničara?
RH: Roditelji će verovatno povezivati poverenje sa jasnoćom, pravovremenošću i doslednošću saveta.
D: Intervjui sa roditeljima; dokumenta sa otpusta; refleksije nakon praćenja.
M: Tematska analiza, narativno istraživanje, case-oriented coding.
Pridržavanje terapiji, samoupravljanje i svakodnevni rad sa bolešću
-
RQ: Zašto se neki pacijenti sa hipertenzijom ne pridržavaju propisane terapije?
RH: Nepridržavanje će verovatno biti oblikovano neželjenim efektima, zaboravnošću, uverenjima o terapiji i svakodnevnim rutinama.
D: Intervjui; narativi o terapiji; dnevnici samoupravljanja; refleksije iz apoteke.
M: Tematska analiza, utemeljena teorija, kvalitativna analiza sadržaja.
-
RQ: Kako pacijenti sa reumatoidnim artritisom opisuju teret samostalnog upravljanja pogoršanjima kod kuće?
RH: Pacijenti će verovatno opisivati samoupravljanje kao proces neizvesnosti, prilagođavanja i pregovaranja sa obavezama svakodnevnog života.
D: Intervjui; dnevnici simptoma; narativi o kućnom upravljanju.
M: Fenomenološka analiza, tematska analiza, narativno istraživanje.
-
RQ: Kako adolescenti sa dijabetesom tipa 1 objašnjavaju prekide u rutini praćenja glukoze?
RH: Adolescenti će verovatno povezivati prekide sa školskim kontekstom, vršnjačkom dinamikom, emocionalnim zamorom i pitanjima identiteta.
D: Intervjui; dnevnički zapisi; beleške sa klinike; vremenske linije koje generišu učesnici.
M: Tematska analiza, narativno istraživanje, grounded coding.
Kliničko odlučivanje i nega usmerena na pacijenta
-
RQ: Kako pacijenti doživljavaju zajedničko donošenje odluka kada biraju između hirurškog i nehirurškog lečenja?
RH: Pacijenti će verovatno neujednačeno doživljavati zajedničko odlučivanje, u zavisnosti od kvaliteta objašnjenja, rasprave o vrednostima i percipiranog pritiska.
D: Intervjui; materijali za odlučivanje; posmatranje konsultacija; refleksije pacijenata.
M: Tematska analiza, framework analysis, discourse-informed analysis.
-
RQ: Kako onkolozi opisuju neizvesnost kada razgovaraju o prognozi sa pacijentima?
RH: Kliničari će verovatno opisivati neizvesnost kao istovremeno kognitivnu i emocionalnu, oblikovanu etikom, tajmingom i spremnošću pacijenta.
D: Dubinski intervjui; refleksivne beleške; materijali iz diskusija o slučajevima.
M: Tematska analiza, interpretativna analiza terenskih beleški, narativno istraživanje.
-
RQ: Kako pacijenti koji prolaze kroz tretman fertiliteta opisuju svoju ulogu u izboru terapije?
RH: Pacijenti će verovatno opisivati svoju ulogu kao aktivnu, ali ograničenu medicinskim autoritetom, emocionalnim pritiskom i vremenom.
D: Intervjui; narativi o toku lečenja; informativni materijali klinike.
M: Tematska analiza, fenomenološka analiza, studija slučaja.
Klinički rad, burnout i moralni distress
-
RQ: Kako medicinske sestre u intenzivnoj nezi opisuju burnout i suočavanje tokom dugotrajnih manjkova osoblja?
RH: Sestre će verovatno opisivati burnout kroz emocionalnu iscrpljenost, etički pritisak i smanjene mogućnosti oporavka.
D: Intervjui; refleksije o smenama; terenske beleške; dnevnici osoblja.
M: Tematska analiza, fenomenološka analiza, etnografska refleksija o terenskom radu.
-
RQ: Kako lekari na početku karijere doživljavaju moralni distres kada ograničeni resursi utiču na odluke o lečenju?
RH: Mladi lekari će verovatno opisivati moralni distres kao sukob između kliničkih ideala i institucionalnih ograničenja.
D: Intervjui; refleksivni dnevnici; refleksije o slučajevima; beleške odeljenja.
M: Tematska analiza, interpretativno procesno praćenje, narativno istraživanje.
-
RQ: Kako kliničari u palijativnoj nezi opisuju emocionalne granice u komunikaciji na kraju života?
RH: Kliničari će verovatno opisivati emocionalne granice kao pregovaran proces, a ne kao fiksnu crtu, uz balans empatije i samoočuvanja.
D: Intervjui; refleksivni zapisi; supervizijski zapisi.
M: Fenomenološka analiza, tematska analiza, kvalitativna studija slučaja.
Klinička ispitivanja, implementacija i putevi nege
-
RQ: Kako pacijenti doživljavaju regrutaciju, pristanak i randomizaciju u kliničkom ispitivanju?
RH: Pacijenti će verovatno doživljavati proces ispitivanja kroz nadu, neizvesnost, informaciono opterećenje i poverenje u istraživački tim.
D: Intervjui sa učesnicima ispitivanja; refleksije o pristanku; narativi tokom praćenja.
M: Tematska analiza, framework analysis, studija slučaja procesa ispitivanja.
-
RQ: Kako kliničari opisuju prepreke u implementaciji novog sepsa puta u hitnoj službi?
RH: Kliničari će verovatno opisivati prepreke kroz poremećaj toka rada, pritisak zbog osoblja i nejasno vlasništvo nad protokolom.
D: Intervjui; zapisnici sa implementacionih sastanaka; dokumenta protokola; posmatračke beleške.
M: Tematska analiza, implementaciono usmerena studija slučaja, kvalitativna komparativna analiza narativa o lokalitetima.
-
RQ: Kako pacijenti otpušteni nakon moždanog udara opisuju tranziciju između bolnice i rehabilitacije u zajednici?
RH: Pacijenti će verovatno opisivati tranzicije kao fragmentisane kada su komunikacija, kontinuitet i snalaženje u sistemu slabi.
D: Intervjui; otpusne liste; narativi o tranziciji nege; iskazi negovatelja.
M: Tematska analiza, narativno istraživanje, framework analysis.
Medicina – mešovite metode
Ishodi kliničke intervencije i objašnjenja pacijenata
-
RQ: Kako intervencija u kliničkom ispitivanju za hronični bol utiče na intenzitet bola i funkcionalnost, i kako učesnici objašnjavaju njenu prihvatljivost i korisnost?
RH: Intervencija će smanjiti intenzitet bola i poboljšati funkcionalnost; učesnici će verovatno objašnjavati prihvatljivost kroz osećaj olakšanja, izvodljivost i uklapanje u svakodnevni život; očekuje se da integracija objasni zašto se dobici razlikuju među pacijentima.
D: Kvantitativno: skor bola, funkcionalni skor, pridržavanje, neželjeni događaji; Kvalitativno: intervjui sa učesnicima, dnevnici lečenja, narativi o prihvatljivosti.
M: Explanatory sequential design, ANCOVA/LMM plus tematska analiza, joint display integracija.
-
RQ: Kakav je efekat strukturisanog programa kardijalne rehabilitacije na kapacitet za vežbanje i kako pacijenti opisuju prepreke pridržavanju tokom oporavka?
RH: Program će poboljšati kapacitet za vežbanje; pacijenti će verovatno objašnjavati niže pridržavanje zamorom, strahom, transportom i drugim obavezama; integrisana analiza treba da objasni heterogenost odgovora.
D: Kvantitativno: kapacitet za vežbanje, prisustvo, ponovni prijemi, uzrast, pol; Kvalitativno: intervjui, dnevnici rehabilitacije, refleksije nakon praćenja.
M: Explanatory sequential design, model ponovljenih merenja plus tematska analiza, matrix-based integracija.
Telemedicina, zadovoljstvo i iskustvo digitalne nege
-
RQ: Kakav je odnos između učestalosti korišćenja telemedicine i zadovoljstva pacijenata u kontrolnoj nezi, i kako pacijenti objašnjavaju prepreke, poverenje i upotrebljivost?
RH: Zadovoljavajući telemedicinski susreti biće povezani sa većom namerom nastavka korišćenja; pacijenti će verovatno objašnjavati zadovoljstvo kroz pogodnost, jasnoću, poverenje i tehničku lakoću; integracija treba da razlikuje prepreke upotrebljivosti od relacijskih prepreka.
D: Kvantitativno: učestalost korišćenja telemedicine, skor zadovoljstva, uzrast, dijagnostička grupa, namera nastavka korišćenja; Kvalitativno: intervjui, refleksije o upotrebljivosti, narativi o poverenju.
M: Convergent mixed methods design, regresija/ordinalni model plus tematska analiza, joint display integracija.
-
RQ: Kako se telepsihijatrija poredi sa kontrolama uživo po kontroli simptoma i propuštenim terminima, i kako pacijenti i kliničari objašnjavaju te obrasce?
RH: Telepsihijatrija će pokazati uporedivu kontrolu simptoma i manje propuštenih termina; pacijenti i kliničari će verovatno objašnjavati razlike dostupnošću, privatnošću i odnosom; integracija treba da razjasni kada pogodnost jača, a kada slabi angažovanost u nezi.
D: Kvantitativno: skala simptoma, propušteni termini, način posete, demografija; Kvalitativno: intervjui sa pacijentima i kliničarima, refleksije o posetama.
M: Convergent mixed methods design, komparativna regresija plus tematska analiza, integrisana interpretacija kroz joint displays.
Poboljšanje kvaliteta, implementacija i ponovni prijemi
-
RQ: Kakav je uticaj intervencije za koordinaciju otpusta iz bolnice na stopu ponovnog prijema u roku od 30 dana, i kako osoblje i pacijenti doživljavaju njenu implementaciju?
RH: Intervencija će smanjiti stopu ponovnog prijema u roku od 30 dana; osoblje i pacijenti će verovatno opisivati kvalitet implementacije kroz jasnoću, koordinaciju, kontinuitet i opterećenje; integracija treba da objasni zašto isti protokoli daju različite ishode po odeljenjima.
D: Kvantitativno: status ponovnog prijema, dužina boravka, odeljenje, dijagnostička grupa; Kvalitativno: intervjui sa osobljem, narativi pacijenata pri otpustu, implementacione beleške.
M: Explanatory sequential ili convergent mixed methods design, logistička/multilevel regresija plus tematska analiza, matrix-based integracija.
-
RQ: Kako program usaglašavanja terapije utiče na broj neslaganja u propisivanju pri otpustu, i kako kliničari objašnjavaju varijacije u prihvatanju programa među jedinicama?
RH: Program će smanjiti broj neslaganja u propisivanju; kliničari će verovatno objašnjavati varijacije kroz uklapanje u tok rada, jasnoću uloga i opterećenje dokumentacijom; integrisani rezultati treba da identifikuju mehanizme osetljive na implementaciju.
D: Kvantitativno: broj neslaganja, tip jedinice, obim otpusta, složenost pacijenata; Kvalitativno: intervjui sa kliničarima, posmatranje toka rada, implementacione refleksije.
M: Explanatory sequential design, mixed-effects count model plus kvalitativna analiza slučaja, joint display integracija.
Direktor konsultantske kompanije My Statistical Consultant Ltd. Profesor Statistike u penziji.
Doktor statistike sa preko 45 godina iskustva kao univerzitetski profesor, međunarodni istraživač i vladin savetnik.