Ovaj tekst je deo tekućeg mini-serijala o RQ–RH–D–M kroz različite oblasti. Njegova svrha je da pruži kompaktan i praktičan toolkit koji pokazuje kako se istraživačka pitanja, istraživačke hipoteze ili radne propozicije, podaci i metodologija mogu uskladiti unutar jedne konkretne discipline.
Socio-ekonomsko blagostanje je posebno pogodno za ovu vrstu vežbe zato što prirodno kombinuje prihod, zaposlenost, stanovanje, zdravlje, životno zadovoljstvo, socijalnu podršku, javne usluge, nesigurnost, nejednakost i kvalitet života. Ova oblast takođe podržava kvantitativne, kvalitativne i pristupe na osnovu mešovitih metoda, pa je idealna za pokazivanje kako se isti problem blagostanja može proučavati kroz ankete domaćinstava, administrativne evidencije, indekse, intervjue, narative zajednice i integrisane dizajne.
U istraživanjima blagostanja česta teorijska i konceptualna polazišta uključuju modele subjektivnog blagostanja, okvire kvaliteta života, hedonističke i pristupe usmerene na lični razvoj i životni smisao (eudajmonijski pristupi), modele psihološkog blagostanja, istraživanja socijalnih indikatora, pristupe ljudskom razvoju, teoriju sposobnosti, kao i šire okvire zdravlja, procvata i životnog zadovoljstva. Ti modeli definišu konstrukte (ili teorijske pojmove) kao što su životno zadovoljstvo, ravnoteža afekta, procvat, svrha, socijalno blagostanje, kvalitet života, percipirano zdravlje ili multidimenzionalno blagostanje, koji se zatim operacionalizuju preko skala blagostanja, kompozitnih indeksa, samoocena, administrativnih indikatora, zdravstvenih evidencija, intervjua ili integrisanih socijalnih i psiholoških skupova podataka.
Napomena: Unosi u koloni Metodologija namerno su dati u opštem i indikativnom obliku. Njihova svrha je da ilustruju moguće metodološke pravce, a ne da predstave konačan ili potpun spisak svih metoda, varijanti modela i analitičkih izbora koji stoje na raspolaganju istraživaču. Od istraživača se ne očekuje da u jednom istraživanju primene sve metodološke alate navedene u koloni Metodologija. Ti unosi imaju svrhu da ukažu na primerene metodološke opcije ili porodice pristupa iz kojih istraživač bira one koje najbolje odgovaraju istraživačkom pitanju, hipotezi, podacima i dizajnu istraživanja.
Blagostanje – kvantitativno istraživanje
Opisna pitanja
-
RQ: Koliki je prosečan skor životnog zadovoljstva među radno sposobnim odraslim osobama u urbanim domaćinstvima?
RH: Prosečan skor životnog zadovoljstva među radno sposobnim odraslim osobama u urbanim domaćinstvima niži je od 7 na skali od 10.
D: Skor životnog zadovoljstva (neprekidna/skala); starosna grupa (kategorijalna: radno sposobni); lokacija domaćinstva (kategorijalna: urbana); ID ispitanika.
M: Deskriptivna statistika, one-sample t-test u odnosu na benchmark, intervali poverenja, anketno ponderisana procena.
-
RQ: Koji procenat domaćinstava prijavljuje poteškoće u pokrivanju neočekivanih mesečnih troškova?
RH: Više od 40% domaćinstava prijavljuje poteškoće u pokrivanju neočekivanih mesečnih troškova.
D: Poteškoće u pokrivanju neočekivanih troškova (binarna/ordinalna); ID domaćinstva; veličina domaćinstva; region.
M: Frekvencije, proporcije, binomni test, intervali poverenja, prikazi po podgrupama.
-
RQ: Koliko u proseku traje putovanje na posao kod niskodohodovnih radnika u metropolitanskim područjima?
RH: Prosečno vreme putovanja na posao kod niskodohodovnih radnika u metropolitanskim područjima duže je od 45 minuta dnevno.
D: Dnevno vreme putovanja na posao (neprekidna/vreme); prihodna grupa (kategorijalna: niskodohodovni); identifikator metropolitanskog područja; ID radnika.
M: Deskriptivna statistika, one-sample t-test ili Wilcoxon signed-rank test, intervali poverenja.
-
RQ: Koliko dimenzija deprivacije u proseku doživljavaju domaćinstva u nepovoljnim naseljima?
RH: Domaćinstva u nepovoljnim naseljima u proseku doživljavaju više od 2 dimenzije deprivacije.
D: Broj dimenzija deprivacije (count); tip naselja (kategorijalna: nepovoljno); ID domaćinstva.
M: Deskriptivna statistika, one-sample testovi, Poisson/negative binomial sumarni modeli, intervalna procena.
Komparativna pitanja
-
RQ: Da li se zaposlene i nezaposlene odrasle osobe razlikuju po skorovima subjektivnog wellbeinga?
RH: Zaposlene odrasle osobe prijavljuju više skorove subjektivnog wellbeinga od nezaposlenih odraslih osoba.
D: Skor subjektivnog wellbeinga (neprekidna/skala); status zaposlenosti (kategorijalna: zaposlen/nezaposlen); ID ispitanika.
M: t-test za nezavisne uzorke, ANOVA, OLS regresija, ANCOVA ako se dodaju kontrole.
-
RQ: Da li se vlasnici stanova razlikuju od podstanara po percipiranoj finansijskoj sigurnosti?
RH: Vlasnici stanova prijavljuju veću percipiranu finansijsku sigurnost od podstanara.
D: Skor finansijske sigurnosti (neprekidna/skala); stambeni status (kategorijalna: vlasnik/podstanar); kontrole prihoda domaćinstva.
M: t-test, ANOVA, OLS regresija, ordinalna regresija ako se kategorije koriste.
-
RQ: Da li se domaćinstva sa pristupom uslugama brige o deci razlikuju od domaćinstava bez takvog pristupa po zadovoljstvu ravnotežom između posla i privatnog života?
RH: Domaćinstva sa pristupom uslugama brige o deci prijavljuju veće zadovoljstvo ravnotežom između posla i privatnog života od domaćinstava bez takvog pristupa.
D: Skor zadovoljstva ravnotežom posao–život (neprekidna/skala); pristup brizi o deci (binarna); tip domaćinstva; ID ispitanika.
M: t-test, OLS regresija, propensity score adjustment, multilevel modelovanje ako postoji grupisanje po lokalitetima.
-
RQ: Da li se stanovnici naselja sa visokom i niskom dostupnošću usluga razlikuju po ukupnim ocenama kvaliteta života?
RH: Stanovnici naselja sa visokom dostupnošću usluga prijavljuju više ukupne ocene kvaliteta života od stanovnika naselja sa niskom dostupnošću usluga.
D: Skor kvaliteta života (neprekidna/skala); kategorija dostupnosti usluga (kategorijalna: visoka/niska); ID naselja.
M: t-test, ANOVA, OLS regresija, multilevel regresija.
Relaciona / korelaciona pitanja
-
RQ: Da li je prihod domaćinstva povezan sa životnim zadovoljstvom?
RH: Veći prihod domaćinstva pozitivno je povezan sa životnim zadovoljstvom do umerenog praga.
D: Prihod domaćinstva (neprekidna); skor životnog zadovoljstva (neprekidna/skala); veličina domaćinstva; demografske karakteristike ispitanika.
M: Pearson/Spearman korelacija, OLS regresija, polinomna regresija, GAM kao alternativa.
-
RQ: Da li je percipirana nesigurnost posla povezana sa psihološkim distresom kod radnika?
RH: Veća percipirana nesigurnost posla povezana je sa višim psihološkim distresom kod radnika.
D: Skor nesigurnosti posla (neprekidna/skala); skor psihološkog distresa (neprekidna/skala); ID radnika; kontrole sektora.
M: Korelacija, OLS regresija, SEM/path analysis, multilevel regresija.
-
RQ: Da li je socijalna podrška povezana sa samoprocijenjenim zdravljem kod starijih odraslih osoba?
RH: Viša socijalna podrška povezana je sa boljim samoprocijenjenim zdravljem kod starijih odraslih osoba.
D: Skor socijalne podrške (neprekidna/skala); samoprocijenjeno zdravlje (ordinalna/neprekidna); uzrast; sastav domaćinstva.
M: Korelacija, OLS regresija, ordinalna regresija, SEM kao alternativa.
-
RQ: Da li je dostupnost usluga u naselju povezana sa nižom materijalnom deprivacijom?
RH: Bolja dostupnost usluga u naselju povezana je sa nižom materijalnom deprivacijom.
D: Indeks dostupnosti usluga (neprekidna); indeks materijalne deprivacije (neprekidna/count); ID naselja; ID domaćinstva.
M: Korelacija, OLS regresija, multilevel regresija, prostorna regresija kao alternativa.
Uzročna / eksperimentalna pitanja
-
RQ: Kakav je efekat intervencije novčanog transfera na sigurnost hrane domaćinstva u poređenju sa kontrolnim uslovom?
RH: Domaćinstva koja primaju novčani transfer pokazaće veće poboljšanje sigurnosti hrane od domaćinstava u kontrolnom uslovu.
D: Status tretmana (binarna); skor sigurnosti hrane pre/post (neprekidna/ordinalna); ID domaćinstva; ID lokaliteta.
M: Randomizovani ili kvazieksperimentalni dizajn, difference-in-differences, ANCOVA, multilevel regresija.
-
RQ: Da li program pomoći pri traženju posla poboljšava ishode zaposlenosti kod dugoročno nezaposlenih odraslih osoba?
RH: Odrasle osobe koje učestvuju u programu pomoći pri traženju posla imaće više stope zaposlenosti od ne-učesnika nakon intervencionog perioda.
D: Učešće u programu (binarna); ishod zaposlenosti (binarna); vreme praćenja; ID ispitanika.
M: Eksperimentalni ili kvazieksperimentalni dizajn, logistička regresija, difference-in-differences, survival analiza kao alternativa.
-
RQ: Kakav je efekat subvencionisanog pristupa brizi o deci na wellbeing majki nakon šest meseci?
RH: Majke koje dobiju subvencionisani pristup brizi o deci prijaviće viši wellbeing nakon šest meseci nego majke bez takvog pristupa.
D: Status subvencije za brigu o deci (binarna); skor wellbeinga pre/post (neprekidna/skala); ID domaćinstva.
M: ANCOVA, mixed-model ANOVA, linear mixed-effects model, matching kao alternativa.
-
RQ: Da li učešće u programu podrške u zajednici smanjuje usamljenost kod starijih odraslih osoba?
RH: Starije odrasle osobe koje učestvuju u programu podrške u zajednici pokazaće veće smanjenje usamljenosti od ne-učesnika.
D: Učešće u programu (binarna); skor usamljenosti pre/post (neprekidna/skala); ID učesnika; ID zajednice.
M: Mixed ANOVA, linear mixed-effects model, difference-in-differences, multilevel analiza.
Blagostanje – kvalitativna pitanja
Svakodnevno blagostanje i životno zadovoljstvo
-
RQ: Kako zaposleni roditelji opisuju odnos između vremenskog pritiska i svakodnevnog wellbeinga?
WP / RH: Zaposleni roditelji će verovatno opisivati wellbeing kao oblikovan stalnim kompromisima između prihoda, brige, iscrpljenosti i oskudice vremena.
D: Dubinski intervjui, refleksije o korišćenju vremena, dnevni dnevnici, porodični narativi.
M: Tematska analiza, fenomenološka analiza, narativno istraživanje, kvalitativna studija slučaja.
-
RQ: Kako starije odrasle osobe opisuju šta znači „dobro živeti“ u poznijem životnom dobu?
WP / RH: Starije odrasle osobe će verovatno opisivati dobar život kroz zdravlje, autonomiju, socijalnu povezanost i dostojanstvo, a ne samo kroz prihod.
D: Intervjui, refleksivni narativi, dnevnici wellbeinga, beleške iz razgovora u zajednici.
M: Tematska analiza, fenomenološka analiza, narativno istraživanje, framework analysis.
-
RQ: Kako mlade odrasle osobe opisuju odnos između ekonomske neizvesnosti i životnog planiranja?
WP / RH: Mlade odrasle osobe će verovatno opisivati ekonomsku neizvesnost kao faktor koji utiče na stanovanje, formiranje porodice, samopouzdanje u karijeri i pogled na budućnost.
D: Intervjui, narativi o životnom planiranju, finansijske refleksije, dnevnički podsticaji.
M: Tematska analiza, narativno istraživanje, fenomenološka analiza, kvalitativna studija životnog toka.
Rad, nesigurnost i kvalitet života
-
RQ: Kako radnici u prekarnoj zaposlenosti opisuju efekat nesigurnog rada na wellbeing?
WP / RH: Radnici u prekarnoj zaposlenosti će verovatno opisivati wellbeing kroz nestabilnost, stres, ograničeno planiranje i smanjen osećaj kontrole.
D: Intervjui, narativi o zaposlenju, dnevnici rada, refleksije o finansijskom stresu.
M: Tematska analiza, fenomenološka analiza, narativno istraživanje, studija slučaja.
-
RQ: Kako nezaposlene odrasle osobe opisuju društveno značenje nezaposlenosti izvan gubitka prihoda?
WP / RH: Nezaposlene odrasle osobe će verovatno opisivati nezaposlenost kroz stigmu, narušavanje identiteta, gubitak rutine i smanjeno socijalno učešće.
D: Intervjui, narativi o nezaposlenosti, refleksije o wellbeingu, dnevnici traženja posla.
M: Tematska analiza, narativno istraživanje, fenomenološka analiza, kvalitativna studija slučaja.
-
RQ: Kako gig radnici tumače fleksibilnost u odnosu na wellbeing i sigurnost?
WP / RH: Gig radnici će verovatno opisivati fleksibilnost kao istovremeno osnažujuću i prekarizujuću, u zavisnosti od predvidivosti, kontrole platforme i stabilnosti prihoda.
D: Intervjui, dnevnici rada na platformi, refleksije o rasporedu, narativi o prihodima.
M: Tematska analiza, narativno istraživanje, etnografija digitalnog rada, framework analysis.
Stanovanje, naselje i svakodnevni uslovi života
-
RQ: Kako podstanari opisuju stambenu nesigurnost u urbanim područjima sa visokim troškovima?
WP / RH: Podstanari će verovatno opisivati stambenu nesigurnost kroz pritisak troškova, nestabilnost, ograničenu kontrolu i sputano životno planiranje.
D: Intervjui, stambeni narativi, refleksije o teretu kirije, beleške domaćinstva.
M: Tematska analiza, fenomenološka analiza, studija slučaja, narativno istraživanje.
-
RQ: Kako stanovnici nepovoljnih naselja opisuju ulogu lokalnih usluga u svakodnevnom wellbeingu?
WP / RH: Stanovnici će verovatno opisivati lokalne usluge kao centralne za wellbeing kada su pouzdane, dostupne i poštujuće u praksi.
D: Intervjui, šetnje kroz naselje, refleksije o korišćenju usluga, beleške zajednice.
M: Tematska analiza, place-based studija slučaja, fenomenološka analiza, kvalitativna analiza sadržaja.
-
RQ: Kako domaćinstva opisuju iskustvo istovremenog upravljanja višestrukim pritiscima deprivacije?
WP / RH: Domaćinstva će verovatno opisivati višestruku deprivaciju kao kumulativnu, interaktivnu i iscrpljujuću, a ne kao niz odvojenih problema.
D: Intervjui, porodični narativi, dnevnici budžeta, refleksije o kontaktu sa službama.
M: Tematska analiza, narativno istraživanje, fenomenološka analiza, kvalitativno poređenje slučajeva.
Socijalna podrška, nega i relacijsko blagostanje
-
RQ: Kako neformalni negovatelji opisuju efekat brige o drugima na sopstveni wellbeing?
WP / RH: Neformalni negovatelji će verovatno opisivati wellbeing kroz emocionalni teret, osećaj dužnosti, relacijsko značenje i smanjeno lično vreme.
D: Intervjui, dnevnici nege, porodični narativi, refleksivne beleške.
M: Tematska analiza, fenomenološka analiza, narativno istraživanje, studija slučaja.
-
RQ: Kako jednoroditeljska domaćinstva opisuju socijalnu podršku u vremenima finansijskog pritiska?
WP / RH: Jednoroditeljska domaćinstva će verovatno opisivati socijalnu podršku kao ključnu, ali neujednačenu, uslovljenu i emocionalno složenu.
D: Intervjui, narativi o podršci domaćinstvu, refleksije o budžetu, beleške o podršci zajednice.
M: Tematska analiza, narativno istraživanje, framework analysis, kvalitativna studija slučaja.
-
RQ: Kako osobe koje žive same opisuju usamljenost u odnosu na ekonomske i socijalne okolnosti?
WP / RH: Osobe koje žive same će verovatno opisivati usamljenost kao oblikovanu socijalnom nepovezanošću, troškovnim barijerama, rutinom i naseljskim okruženjem.
D: Intervjui, narativi o usamljenosti, dnevne refleksije, beleške o socijalnoj mreži.
M: Tematska analiza, fenomenološka analiza, narativno istraživanje, studija slučaja.
Politike, usluge i življeno iskustvo blagostanja
-
RQ: Kako niskodohodovna domaćinstva opisuju iskustvo prijavljivanja za socijalna davanja?
WP / RH: Niskodohodovna domaćinstva će verovatno opisivati prijavljivanje za socijalna davanja kao oblikovano neizvesnošću, birokratijom, brigom za dostojanstvo i pritiskom preživljavanja.
D: Intervjui, narativi o prijavi, evidencije službi korišćene kvalitativno, refleksivni iskazi.
M: Tematska analiza, narativno istraživanje, institucionalna studija slučaja, framework analysis.
-
RQ: Kako korisnici usluga tumače pravičnost u javnim socijalnim službama?
WP / RH: Korisnici usluga će verovatno opisivati pravičnost kroz transparentnost, doslednost, poštovanje i to da li usluge odgovaraju stvarnoj potrebi.
D: Intervjui, narativi o susretima sa službama, refleksije o žalbama, dokumenta agencija.
M: Tematska analiza, fenomenološka analiza, kvalitativna analiza politike, studija slučaja.
-
RQ: Kako radnici u zajednici opisuju prepreke unapređenju lokalnog wellbeinga u depriviranim područjima?
WP / RH: Radnici u zajednici će verovatno opisivati prepreke kroz fragmentirane usluge, nestabilno finansiranje, nisko poverenje i kumulativnu deprivaciju.
D: Intervjui, beleške o programima zajednice, lokalni izveštaji, refleksije iz prakse.
M: Tematska analiza, practitioner inquiry, studija slučaja, framework analysis.
Blagostanje – mešovite metode
Prihod, deprivacija i subjektivno blagostanje
-
RQ: Kako je prihod domaćinstva povezan sa životnim zadovoljstvom, i kako domaćinstva opisuju načine na koje prihod oblikuje svakodnevni wellbeing?
RH / WP: Veći prihod domaćinstva biće povezan sa većim životnim zadovoljstvom do umerenog praga; domaćinstva će verovatno opisivati prihod kroz sigurnost, izbor, smanjenje stresa i dostojanstvo; očekuje se da integracija objasni zašto slični nivoi prihoda ne daju uvek slične wellbeing ishode.
D: Kvantitativno: prihod domaćinstva, skor životnog zadovoljstva, veličina domaćinstva, status zaposlenosti; Kvalitativno: intervjui, budžetski narativi, refleksije o wellbeingu.
M: Explanatory sequential design, regresiona analiza plus tematska analiza, joint display integracija.
-
RQ: Kakva je veza između materijalne deprivacije i psihološkog wellbeinga, i kako domaćinstva tumače življeno iskustvo deprivacije?
RH / WP: Veća materijalna deprivacija biće povezana sa lošijim psihološkim wellbeingom; domaćinstva će verovatno tumačiti deprivaciju kroz akumulaciju malih ograničenja, stid i smanjenu agensnost; očekuje se da integracija poveže izmerenu deprivaciju sa njenim življenim mehanizmima.
D: Kvantitativno: indeks deprivacije, skor wellbeinga/distresa, karakteristike domaćinstva; Kvalitativno: intervjui, narativi o deprivaciji, refleksije o svakodnevnom snalaženju.
M: Convergent mixed methods design, regresiona analiza plus tematska analiza, objedinjena interpretacija kroz joint displays.
Rad, nesigurnost i kvalitet života
-
RQ: Kako je nesigurnost posla povezana sa subjektivnim wellbeingom, i kako radnici opisuju svakodnevne posledice nesigurne zaposlenosti?
RH / WP: Veća nesigurnost posla biće povezana sa nižim subjektivnim wellbeingom; radnici će verovatno opisivati nesigurnost kroz stres, ograničeno planiranje i opterećenje identiteta; očekuje se da integracija objasni varijacije u wellbeingu među radnicima sa sličnim skorovima nesigurnosti.
D: Kvantitativno: skor nesigurnosti posla, skor wellbeinga, tip zaposlenja, kontrole prihoda; Kvalitativno: intervjui, dnevnici rada, narativi o zaposlenju.
M: Explanatory sequential design, regresija/SEM plus tematska analiza, integrisana interpretacija.
-
RQ: Kakve razlike postoje u wellbeingu između radnika sa stabilnim i prekarnim ugovorima, i kako radnici objašnjavaju te razlike kroz doživljeno iskustvo?
RH / WP: Radnici sa prekarnim ugovorima prijavljivaće niži wellbeing od radnika sa stabilnim ugovorima; radnici će verovatno objašnjavati te razlike kroz nestabilnost rutine, ekonomsku neizvesnost i manji osećaj kontrole; očekuje se da integracija doradi tumačenje wellbeing razlika po tipu ugovora.
D: Kvantitativno: skor wellbeinga, tip ugovora, radni sati, demografske kontrole; Kvalitativno: intervjui, narativi o poslu, refleksije o rasporedu.
M: Convergent mixed methods design, grupna poređenja/regresija plus tematska analiza, joint display i integracija po podgrupama.
Usluge, zajednica i multidimenzionalno blagostanje
-
RQ: Kako je dostupnost usluga povezana sa wellbeingom naselja, i kako stanovnici opisuju ulogu lokalnih usluga u svakodnevnom životu?
RH / WP: Bolja dostupnost usluga biće povezana sa većim wellbeingom naselja; stanovnici će verovatno opisivati lokalne usluge kroz pouzdanost, dostojanstvo, bezbednost i pogodnost; očekuje se da integracija objasni zašto formalni pristup ne prelazi uvek u doživljeni wellbeing.
D: Kvantitativno: indeks dostupnosti usluga, skor wellbeinga naselja, karakteristike područja; Kvalitativno: intervjui sa stanovnicima, walk-along narativi, refleksije o korišćenju usluga.
M: Explanatory sequential design, multilevel/prostorna regresija plus tematska analiza, matrix-based integracija.
-
RQ: Kakve razlike postoje u usamljenosti između tipova domaćinstava, i kako ljudi opisuju socijalne uslove iza tih razlika?
RH / WP: Samačka i socijalno izolovana domaćinstva prijavljivaće višu usamljenost od drugih tipova domaćinstava; ljudi će verovatno opisivati usamljenost kroz slabe mreže podrške, finansijske barijere i nepovezanost sa naseljem; očekuje se da integracija razjasni relacione mehanizme iza razlika na nivou domaćinstava.
D: Kvantitativno: skor usamljenosti, tip domaćinstva, uzrast, prihod, učestalost socijalnih kontakata; Kvalitativno: intervjui, dnevne refleksije, narativi o socijalnim mrežama.
M: Convergent mixed methods design, grupna poređenja/multivarijantna regresija plus tematska analiza, integrisana interpretacija kroz joint displays.
Direktor konsultantske kompanije My Statistical Consultant Ltd. Profesor Statistike u penziji.
Doktor statistike sa preko 45 godina iskustva kao univerzitetski profesor, međunarodni istraživač i vladin savetnik.